utorak, 30. listopada 2018.

ONKOLOG S RAKOM: DESET SAVJETA KAKO SE ZAŠTITITI OD KARCINOMA



Izbjegavati vodu koja je klorirana kao i terapije hormonima, samo su neki od savjeta za prevenciju pojave karcinoma, a dao ih je onkolog dr. Egidio Ćepulić koji se i sam bori s rakom.
Dr. Egidio Ćepulić, inicijator kampanje ‘Sve za njega’ kaže da, kad je saznao kako ima rak prostate. da se ponašao kao da nema dijagnozu. Nastavio je raditi, ali jačao je imunitet i izbjegavao stres.
– Ponekad sam u šali znao reći, ako trebam oboliti od nečega, neka to bude karcinom prostate, jer njega dobro poznajem i imam iskustva u liječenju. To se i dogodilo. Jedino što me “zaribalo” bilo je to što je to bio jedan od najgorih tipova bolesti po malignosti. Ponašao sam se, a i danas se ponašam, kao da tu dijagnozu nemam – kaže dr. Egidio Ćepulić koji se liječenjem karcinoma aktivno bavi punih 46 godina.
Ističe da sad već osjeća da bi „bilo dosta“, pa se u 72-oj godini priprema za zatvaranje privatne ordinacije.
foto: Luka Stanzl/PIXSELL
TOP 10 SAVJETA ZA PREVENCIJU KARCINOMA
1. Nastojte kupiti, ili unajmite 200 četvornih metara zemlje i uzgajajte vlastitu hranu, bez upotrebe pesticida i drugih kemikalija. Ako ne možete uložiti puno vremena i truda, potrudite se barem da uzgojite vlastitu salatu i kupusnjače, odnosno općenito povrće, kako biste imali barem osnovu zdravog obroka.
No, vlastiti vrt je važan i zbog kontakta sa zemljom, koja je alkalična i pozitivno nabijena. Ljudi koji žive u gradu često su nabijeni negativnom energijom zbog sukoba različite vrste, zemlja će pomoći da se ona isprazni i dovesti vas u energetski ekvilibrij.
2. Izbjegavajte direktno sunce, danas više nema spora o tome da to može biti okidač za pojavu raka kože.
3. Izbjegavajte smog, odnosno boravak ili život u jako prometnim područjima. Također, pazite da vaši vrtovi nisu preblizu prometnih cesta, udaljite ih barem stotinjak metara od ispušnih plinova automobila.
4. Izbjegavajte vodu koja je jako klorirana. Klor se koristi za dezinfekciju vode, odnosno za ubijanje mikroorganizama u vodi, no može biti i kancerogen.
foto: Borna Filic/PIXSELL
5. Izbjegavajte meso životinja u čijem su se tovu koristili hormoni. U normalnim uvjetima, pilići će u roku od 6 mjeseci narasti do težine od približno 1,2 kilograma, dok danas za 2-3 mjeseca imaju 2 kilograma ili više. Ako imate mogućnosti, hranite barem piliće sami, u prirodnom uzgoju.
6. Nemojte početi, ili prestanite pušiti. Danas nema nikakvog spora o tome da je pušenje uzrok ne samo raka pluća već i raka drugih lokalizacija ( želudac, jednjak, mjehur i dr.)
7. Izbjegavajte žestoki alkohol, pogotovo kombinaciju pušenja i alkohola za koju je dokazano da može potaknuti razvoj raka ušne šupljine, jednjaka ili želuca.
8. Izbjegavajte sve vrste tehničkih zračenja, od mobitela, preko sličnih uređaja, pa do releja i trafostanica u blizini. Dokazano je da u njihovoj blizini ima štetnih zračenja, iako u samoj kući na kojoj se, primjerice, nalazi relej, nema opasnih zračenja.
9. Izbjegavajte terapiju hormonima, odnosno u slučaju da ju primate, imajte na umu da je dobro češće odlaziti na kontrolne preglede, kako bi se eventualne promjene koje mogu biti reakcija organizma na hormone, otkrile što ranije.
10. Redoviti kontrolni pregledi najbolja su metoda prevencije svih oblika raka. Imajte na umu da bi svi oni s povećanim rizikom od raka takav pregled trebali obaviti barem jednom godišnje.
foto: Dreamstime
ŠTO KADA NETKO OBOLI OD RAKA?
Nekada se za rak govorilo da je uspjeh ako pacijent poživi pet godina od postavljanja dijagnoze, Vi ste mi nekoliko puta spomenuli da imate pacijentica koje vodite 20-ak i više godina…?
Dr. Egidio Ćepulić odgovara:
“Da, ozbiljno mislim kad kažem da rak danas postaje kao kronična bolest. Jedan od primjera je jedna od mojih prvih pacijentica iz privatne prakse, prva koja je primala kemoterapiju. Tada je bila vrlo mlada žena i radila je u Badelu, kao kušačica konjaka. Nakon što je primila kemoterapiju, bila je dobro nekih 15- ak godina, no onda je marker odjednom počeo rasti.
Obavili smo sve preglede i nisam mogao doći do toga u čemu je problem. Jedino što mi je palo na pamet jest da joj predložim da krenemo s jednim posve novim lijekom. Počela ga je piti, a marker – pada. Danas su 22 godine da je bila na prvoj kemoterapiji, a sad je već i punih 7 godina od rasta tih markera i – nema problema. To vam je pravi primjer koji govori o tome koliko su važne redovite kontrole, da se nikada ne zapustite.”
foto: Dreamstime
KAKO SE NOSITI S DIJAGNOZOM KARCINOMA?
Pronađite pametnog liječnika, odnosno pokušajte se informirati o tome koji liječnik vodi vaše liječenje i porazgovarajte s njim o tome u koje doba i kako možete komunicirati s njim kad je to potrebno. Nastojte uspostaviti povjerenje jer je to jako važno u svim fazama liječenja.
Ne prepuštajte se skepsi, sumnji, ili dešperaciji, nastojte nastaviti sa životom kao da se ništa dramatično ne događa. Imajte na umu da ništa nije unaprijed gotovo, te da se vrijedi boriti makar i za to da dobijete nekoliko godina života. Ako je potrebno, potražite pritom pomoć psihijatra.
Ako ste prije bolesti radili, nastojte se što prije vratiti na posao i uobičajenim aktivnostima. U radnom okruženju možete porazgovarati o tome kako ste, no nemojte dozvoliti da vam ljudi pričaju o tome kako se „isto to“ dogodilo i nekom njihovom prijatelju, ili rođaku, koji nije preživio. Tuđa bolest nije vaša i liječenje i prognoza nikad ne mogu biti jednaki.
Ne uvodite neke velike restrikcije u prehrani, jer će vas to dovesti do toga da stalno razmišljate kako ste bolesni, pa nešto ne smijete, ili bi vam moglo pomoći. Ako stalno mislite na bolest, bit ćete u frekvenciji „ja imam karcinom“ i puno teže ćete zadržati optimizam i vjeru u izlječenje.
Izbjegavajte stresove. Ponekad je obiteljska situacija tako stresna da je bolje udaljiti se od članova obitelji koji nam rade probleme, jer ćete tako lakše zadržati svoj mir. A on vam je potreban da biste mogli usmjeriti svu svoju energiju na zdravlje i ozdravljenje.
Izvor: 24sata.hr

Žalfija kao lek za razne bolesti, recept za tinkturu, vino i čaj



Žalfija (Salvia officinalis) je višegodišnja zeljasta biljka. Pronalazi se još pod imenima:kadulja, krstašica, kuš, lekovita slavulja, crnogorski pelen, džigelja trava, i kalavera. Rečsalvia potiče od latinske rečisalvare, što znači spasonosna, lekovita. Još pre 2000 godina Rimljani su je koristili kao lek, a poznato je da je Karlo Veliki naredio (zakon Kapitularima) da svako imanje mora da uzagaja najmanje sto lekovitih biljaka, a najviše je insistirao na žalfiji. Žalfija se i danas sadi u katoličkim manastirima jer se smatra za svetu biljku. Koristila se za sve bolesti, sve dok je nije zamenio otkriće antibiotika, a u starom rimskom rukopisu stoji da je cilj žalfije da čoveka učini besmrtnim.
Stablo može da naraste do 80 cm. Donji deo može da odrveni.Listovi su zeleni sa srebrnkastim dlačicama. Cvetovi se kreću od plavkasto-ljubičasto-beličaste boje. Pri suncu, prvo se otvore cvetovi na vrhu stabljike, pa se postepeno nastavljaju otvarati na dole. Cvetovi na vrhu stabljike formiraju cvasti. Koren je razgranat, sastoji se od mnogo žila i može da dosegne duboko u zemlju. Zbog te osobine, koristi se na erozivnom zemljištu i kod živog peska.
Raste kao divlja, samonikla biljka ali se uspešno može uzgajati ubašti. Nije zahtevna biljka, ali najbolje uspeva na bogatom i rastresitom zemljištu. Traži mnogo svetlosti i toplote, iako može da podnese i niske temperature. Ne podnosi vlagu i hladno vreme. Najviše joj odgovara primorska klima, pa u tim područjima najbolje uspeva.
Gajenje u kućnim uslovima
Obradu zemljišta treba početi krajem leta. Zbog velikog korena, najbolje je preorati do dubine od 40 cm, i zemlju očistiti od korova i drugih biljaka. Može se đubriti svim vrstama đubriva: stajsko, azotno, superfosfat sa kalijumovom soli itd.
Najbolje se razmanožava semenom. Seje se u redove. 10-20 cm razmak i zatim se pokrije jer zeme brže proklija u mraku. Najbolje je posejati u zimu, u novembru i decembru. U proleće seme niče. Kada se pojave prvi listovi, može se prorediti. Biljka zahteva povremeno okopavanje i prskanje protiv pepelnice, a oslovađanje od korova je naophodno. Žetvu je najbolje uraditi krajem jula i početkom avgusta, a u primorskim krajevima početkom jula. Koriste se samo listovi. Potrebno ih je osušiti na hladnom i suvom mestu.
LEKOVITA SVOJSTVA
Sadrži:
tanin koji jača sluzokožu i
etarsko ulje koje ima antiseptično dejstvo
flavonoide i fenoličnu kiselinu – deluju antispazmatično, odnosno smiruju grčeve unutrašnjih organa i regulišu lučenje žuči. Glavni sastojci etarskog ulja su tujon, kamfor i cineol.
Od davnina, žalfija se koristi za razna oboljenja. Osim kao lek, koristi se i kao začin, ali i u kozmetičke svrhe pri spravljanju krema, pasti za zube, šampona protiv peruti.
Blagotvorna dejstva žalfije:
protiv psihičkih tegoba – nervoze, napetosti, umora,
smanjuje lučenja pljuvačke – od izuzetnog značaja kod Parkinsonove bolesti
zaustavlja produkciju mleka – značajno kod žena koje žele da prestanu da doje
reguliše znojenje – pomaže pri valunzima u klimaksu
blagotvorno deluje na grlo – protiv upale i infekcija
blagotvorno deluje na unutrašnje organe – reguliše žuč i otklanja problem sa varenjem
blagotvorno deluje na disajne puteve – koristi se za inhalacije
ima estrogeno dejstvo – deluje na bolne menstruacije
jača imuni sistem
pomaže u borbi protiv groznice
deluje antireumatski – ublažava bol u zglobovima
blagotvorno dleuje na bubrege i mokraćnu bešiku
Žalfiju ne smeju koristiti trudnice, majke koje doje i osobe koje boluju od epilepsije. Dugotrajna upotreba može dovesti do kovulzija, tj iznenadnog napada grčeva, zbog tujona – toksičnog sastojka.
U retkim slučajevima, žalfija može da dovede do mučnine, vrtoglavice i povraćanja.
RECEPTI
Od žalfije se najviše prave čajevi, tinkture, masti, vina, med… Kod upale desni preporučuje se žvakanje osusešnih listova žalfije.
ČAJ OD ŽALFIJE
Čaj se može piti, koristiti kao sredstvo za ispiranje grla i rana i kao sredstvo za inhalaciju.
Pravi se na jednostavan način.
Pola kašičice žalfije se prelije sa 200 ml vruće vode i ostavi da odstoji 10-15 minuta. Kod upale grla sačekati da temperature padne da bi se mogao koristiti bez da izaziva dodatni bol. Kod inhalacije, skuvati veću količinu čaja, nagnuti glavu nad šerpu, prekiriti peškirom i udisati paru.Kada se čaj koristi kao sredstvo za ispiranje, potrebno je ostaviti da prenoći.
Čajna mešavina za bolje varenje – Pomešati 40 g žalfije i toliko listova belog sleza, 10 g kamilice i 10 g matičnjaka. Tri kašike ove mešavine preliti sa pola litre hladne vode. Ostaviti tri sata, zatim zagrejati u poklopljenom sudu i kuvati 5 minuta od ključanja. Piti pola sata pre jela, jednu čašu.
Čajna mešavina protiv upale mokraćnih puteva – 50 g žalfije pomešati sa 50 g listova breze, 50 g cveta belog sleza i 50 g rastavića. Tri kašike preliti sa pola litre ključale vode i ostaviti da prenoći. Piti tokom dana, po malo, umesto vode.
VINO OD ŽALFIJE
VIno se preporučuje rekovalescentima za podizanje imuniteta i za potenciju.
Dobija se tako što se 2 2 l domaćeg vina stavi 30 g žalfije i 70 g ruzmarina. Sve zajedno prokuvati. Kada se prohladi, dodati 30 g meda i dobro izmešati. Najbolje je naliti u staklene flaše. Piti jednu rakijsku čašicu pre jela.
TINKTURA
Tinktura se koristi za masaže i za ispiranje.
U pola litre alkohla dodati 150 g istucane sveže žalfije. Nakon dve nedleje procediti i nasuti u tamne flašice.
PREPORUČUJEMO:
BROJSOV ČAJ
Jedan od najznačajnijih sastojaka ovog lekovitog čaja je upravo žalfija. Brojsov čaj se koristi kod kardiovaskularnih oboljenja, protiv malignih oboljenja, za jačanje imuniteta, kod bolova u leđima i oboljenja jetre.
U 500 ml ključale vode staviti 1 kašiku žalfije i ostaviti još 3 min da ključa. Skloniti sa vatre, i dodati kašičicu nane, matičnjaka i kantariona. Ostaviti 10-15 min da odstoji. Procediti i polovinu popiti ujutru a drugu polovinu uveće pre spavanja ili pre obroka.
PROTIV SEDIH DLAKA
U litar vode dodati šolju suve žalfije i dve kašike ruskog čaja. Kuvati pola sata, ostaviti da odstoji 5-6 sati i mazati na sedu kosu. Posle ovakvog tretmana, kosu ne treba sušiti fenom nego ostaviti da se sama osuši. Koristiti jednom nedeljno, a kada se boja primi jednom mesečno.
PROTIV STRAHOVA – NARODNO VEROVANJE
Ako Vas muče strahovi i nemir tokom noći, po nardnom verovanju dovoljno je u platnenu kesicu staviti suve listove žalfije i staviti pod jastuk.
Izvor: cajeviza.com

Mnogobrojne koristi od pepela: UKOLIKO SE GRIJETE NA DRVA, NE BACAJTE PRIRODNI PRODUKT SAGORIJEVANJA



Pepeo od ogrijevnog drveta toliko je korisna stvar da može da se upotrijebi na mnogo načina, tako da ukoliko se grijete na drva, nipošto nemojte da ga bacate.
Poljoprivrednici odlično znaju koliko drveni pepeo može da bude odličan za zemlju, pa ga često koriste kao prihranu i za poveće kiselosti zemljišta. Naročito prija biljkama koje vole kalcijum kao što su paradajz, spanać, bijeli luk, ali i ruže. Prije nego što posijete ove biljke, dodajte četvrt šolje drvenog pepela u zemlju.
Takođe, kada pepeo pomiješate sa vodom i ostavite nekoliko dana da odstoji, a potom procijedite, dobili ste ceđ. Ona je odlična za čišćenje odjeće, podova, srebrnine, hrđe sa mermernih površina. Malo gušća varijanta pepela i vode u vidu paste može da skine mrlje sa namještaja. Takođe, sapun od ceđi odličan je za one koji imaju masnu kosu.
Pepeo dobro uklanja neprijatne mirise u stanu, ali i u frižideru, a djeluje slično kao sirće koje ostavite da “povuče” aromu neke ubuđale namirnice.
Pojedine štetočine, poput puževa i raznih insekata, ne podnose pepeo, pa ćete ih se vrlo lako riješiti uz pomoć ovog “otpatka”. Isto važi i za mrave – pospite mravinjak pepelom i mravi će odmah da odu. Korisno je da i u ćoškove podruma pospete po malo pepela, jer ćete na taj način oterati miševe, bubašvabe i druge napasnike.
Pepeo može da pomogne i u čišćenju vaših kućnih ljubimaca od buva. Napravite pastu od pepela i sirćeta i namažite svoje životinje. Računajte da ćete poslije ovog tretmana morati i da ih okupate.
Izvor: novosti.rs

POPIJTE KAŠIČICU JABUKOVOG SIRĆETA PRED SPAVANJE: Rezultati su čudotvorni, odmah ćete isprobati



Dobra svojstva jabukovog sirćeta jako dobro znamo, ali, postoje i ona koja nisu baš toliko poznata. Pročitati deset dobrih svojstava jabukovog sirćeta koja možete iskoristiti ukoliko popijete jednu kašičicu prije spavanja, i ubrzo će vam vjerovatno postati navika!
1. Tretirajte bol u grlu sa jabukovim sirćetom
Ono ima antibakterijsko dejstvo i svoriće kiselo okruženje. Samo progutajte kašičicu jabukovog sirćeta sat vremena prije nego što odete na spavanje, a zatim još jednu pola sata pred spavanje. Posljednju kašičicu konzumirajte neposredno prije nego što odete na spavanje.
2. Riješite se neprijatnog jutarnjeg zadaha
Jabukovo sirće ubija bakterije i bacile koji prouzrokuju neprijatan zadah u vašim ustima.
3. Povratite kiselinu u želucu tako što ćete pomješati kašiku jabukovog sirćeta sa vodom i popiti taj rastvor sat vremena prije spavanja.
4. Sprečite lošu probavu ispijanjem mješavine sačinjene od meda, kašičice jabukovog sirćeta i vode pola sata prije odlaska u krevet.
5. Visok nivo šećera u krvi je najčešći uzrok nesanice
Jabukovo sirće povećava senzitivnost insulin, te smanjuje nivo šećera u krvi. Neposredno prije nego što odete na spavanje, konzumirajte dvije kašičice jabukovog sirćeta. Prije nego što pokušate ovu metodu, konsultujte se sa ljekarom, naročito ukoliko koristite lijekove za dijabetes.
6. Bolovi u stomaku
Sipajte kašičicu jabukovog sirćeta u čašu tople vode i dobijenim rastvorom možete riješiti problem sa bolovima u stomaku.
7. Štucanje može nestati uz pomoć gorkog ukusa jabukovog sirćeta, te progutajte kašičicu organskog jabukovog sirćeta kada počnete da štucate.
8. Ukoliko želite da riješite problem sa alergijama, umješajte kašičicu jabukovog sirćeta u čašu vode i konzumirajte ovu mješavinu neposredno prije nego što odete na spavanje.
9. Ukoliko osjećate glad prije spavanja, samo konzumirajte mješavinu vode i kašičice jabukovog sirćeta umjesto kaloričnih namirnica.
10. Sagorite sve što ste u toku dana pojeli pomoću napitka sa jabukovim sirćetom!
Sastojci: 2 kašike seckanog peršuna, veća šolja vode, malo cimeta, malo jabukovog sirćeta, kašičica meda, kašičica đumbira, sok od isceđenog limuna.
Priprema: Stavite vodu da proključa, dodajte peršun i ostavite da se ohladi. Procijedite, pa dodajte i ostale sastojke.
Pijte ovaj napitak svako veče sat vremena pred spavanje, tokom dvije nedelje. Ako želite da nastavite, napravite pauzu od bar 3 dana, pa ponovite.
Izvor: kurir

Bečki minjoni



Sastojci
2 jaja
120 g šećera
1 Vanilin šećer
100 ml vode
3 žlice Kakaa u prahu
75 g maslaca
120 g Oštrog brašna
300 g marcipana
80 g oguljenih pistacija
300 g Lino lade nougat
Za glazuru:
300 g čokolade za kuhanje
60 g maslaca
Priprema
1. Zakuhajte 100 ml vode, uklonite s vatre pa umiješajte kakao dobro miješajući da ne dobijete grudice. Miješajte dok ne dobijete gustu glatku pastu. Dodajte omekšali maslac i ponovno dobro miješajte do glatke smjese.
2. Jajima dodajte šećer, vanilin šećer i dobro miješajte pomoću električne miješalice dok se jaja ne zapjene i sav šećer ne rastopi. Lagano usipajte pripremljenu smjesu sa kakaom neprestano miješajući.
3. Kad je smjesa dobro povezana, dodajte brašno i lagano ga ali temeljito umiješajte kuhačom ili lopaticom. Lim za pečenje (20×35 cm) obložite papirom za pečenje, premažite uljem, pa u njega uspite pripremljenu smjesu.
4. Lagano poravnajte i pecite 15 minuta u pećnici prethodno zagrijanoj na 190°C.
5. Pečeni biskvit pustite da se ohladi i prerežite ga na 2 jednaka dijela (2 puta 20×17,5cm).
6. Obje polovice namažite Lino ladom nougat s po jedne strane.
7. 120 g marcipana temeljito pomiješajte sa sitno mljevenim pistacijama i razvaljajte na veličinu biskvita.
8. Pažljivo prebacite na jednu polovicu biskvita premazanu Lino ladom, a na nju položite običan marcipan razvaljan na jednaku veličinu.
9. Poklopite preostalom polovicom biskvita tako da namazana polovica ide na marcipan. Kolač poklopite nečim ravnim i težim i stavite u hladnjak na barem 2 sata.
10. Izvadite iz hladnjaka i narežite na duge trake dužine 20 cm i širine od 2,5-3 cm pa ih stavite na rešetku.
11. Maslac na laganoj vatri dobro zagrijte neprestano miješajući dok ne postane proziran pa ga prelijte preko natrgane čokolade. Čokoladu stavite da se rastopi na pari i miješajte dok ne postane potpuno glatka.
12. Otopljenom čokoladom dobro i pažljivo prelijte biskvit, pa ih ostavite na sobnoj temperaturi da se čokolada malo stisne.
Izvor: coolinarika.com

MUFFINI S BANANAMA, LJEŠNJACIMA I ČOKOLADOM



Sastojci (za 16-18 muffina)
70 g maslaca (otopljenog i prohlađenog)
3 jako zrele banane
3 jaja
50 ml mlijeka
200 g brašna
120 g smeđeg šećera
50 g mljevenih lješnjaka
30 g gorkog kakaa
1 vrećica praška za pecivo
75 g čokoladnih kapljica (ili nasjeckane čokolade)
Priprema
1. Stavite banane u zdjelu i dobro ih izgnječite vilicom da dobijete pire (ne miksajte ih u blenderu).
Dodajte bananama otopljeni maslac, jaja i mlijeko. Izmiješajte sve ručnom pjenjačom.
2. U drugoj zdjeli pomiješajte prosijano brašno, šećer, kakao, mljevene lješnjake i prašak za pecivo.
Dodajte smjesu od jaja i banana u zdjelu sa suhim sastojcima i izmiješajte drvenom žlicom tek toliko da se sve sjedini. Umiješajte čokoladne kapljice i stavite zdjelu u hladnjak 10 minuta.
3. Rasporedite smjesu u kalupe za muffine obložene papirnim košaricama. Napunite kalupe do otprilike 2/3.
Po želji pospite još krupno mljevenih lješnjaka po površini i stavite ih peći u pećnicu zagrijanu na 180°C, 20-ak minuta (provjerite čačkalicom ubodenom u sredinu jesu li pečeni – čačkalica mora izaći čista)
Posluživanje
Par napomena za uspješnu pripremu muffina:
1 – stavite u jednu zdjelu sve suhe sastojke (brašno, šećer, kakao, prašak za pecivo, suho voće, orašaste plodove), a u drugu sve mokre (mlijeko, jaja, maslac, jogurt, pire od voća)
2 – dodajte mokre sastojke suhima i kratko izmiješajte drvenom žlicom tek toliko da se povežu. Ako dodajete svježe bobičasto voće, dodajte ga neposredno prije nego ćete staviti smjesu u kalupe.
3 – ostavite li gotovu smjesu kratko u hladnjak (10-15 minuta) prijelaz iz hladnog u toplo (tj. pećnicu) pomoći će da se oformi karakteristična kupola na vrhu muffina
4 – kalupe, odnosno košarice napunite uvijek do 2/3 zapremine
Izvor: coolinarika.com

BISINE KOCKE



SASTOJCI
Podloga
• 250 gr mljevenog keksa
• 160gr omeksalog putra
Bijela Krema
• 395 gr kondenziranoga mlijeka
• 7 gr zelatine u granulama/prahu
• 170 ml kipuce vode
• 2-3 sok od 2-3 limuna (ili vise ako su mali)
Preliv – Crveni Sloj
• 2 vrecice Jelly / Preliv za torte
PRIPREMA
Samljeti kekse te im dodati omeksali maslac pa dobro sjediniti. Tom smjesom obloziti dno tepsije u kojoj cemo slagati kolac (28 x 22cm)…
U posudu staviti kondenzirano mlijeko i dodati mu dvije male zlicice zelatine (otopljene u kipucoj vodi), dobro izmjesati i dodati sok od 2-3 limuna i opet dobro izmijesati (nista ne kuhati). Mlijecnu smjesu preliti preko keksa i staviti hladiti…
Napravimo jelly (po uputama na vrecici) i prelijemo povrh stegnutog mlijeka…
Stavimo barem 3-4 sata u frizider da se jelly/preliv stegne…
(DakleM, keksi, mlijeko pa preliv/jelly)
Nakon toga narezati kolac i zasladiti se:-)))
Slobodno stavite vise limunova soka u mlijeko i limunove korice, ako zelite (ja osobno volim limunkasto pa uvijek stavim vise) jer kondenzirano mlijeko je dosta slatko pa treba malo vise kiselkastog (naraFski ako volite).
Izvor: www.coolinarika.com

LAGANA POSLASTICA JOŠ LAGANIJA PRIPREMA



Sastojci:
Kora:
6 kom žumanaca
1 kom jaja
3 kašike šećera
3 kašike brašna
3 kašike ulja
1 kesica praška za pecivo
Krem:
6 kom belanaca
18 kašika šećera
4 kesice (160 gr) pudinga od vanile
1,2 l vode ili mleka
Priprema:
Mikserom umutiti žumanca i celo jaje sa šećerom, dodati brašno, prašak za pecivo i ulje pa manjom brzinom izjednačiti masu. Izručiti u podmazan i brašnom posut pleh dimenzija 35×25 cm i ravnomerno razvući masu po celoj površini. Peći oko 10-12 minuta na 160 stepeni, vodeći računa da se kora ne presuši ili pregori, jer je veoma tanka. Mikserom umutiti belanca sa šećerom u čvrst šam, dodajući postepeno šećer, kašiku po kašiku, uz neprestano mućenje.
Staviti 1 l vode ili mleka da vri, pa dodati šećer. Prah pudinga razmutiti sa 2 dl vode ili mleka, pa skuvati puding. Vruć puding sipati u šam od belanaca u tankom mlazu ili u nekoliko navrata po malo, sve vreme muteći, dok se ne sjedini cela masa. Vruć krem sipati preko vruće kore i ravnomerno ga rasporediti. Ostaviti da se krempita ohladi. Kada se prohladi, seći na parčad željene veličine. Po želji posuti šećerom u prahu.
https://hotgamecritics.blogspot.com

nedjelja, 28. listopada 2018.

OVO NIKAD NISTE PROBALI: Ispustite čašu iz ruke uveče pred spavanje! Evo i zašto!



Kad budete pročitali ovu priču, u sekundi ćete shvatiti koliko štete sebi svakodnevno nanosite.Na društvenim mrežama se, povodom Svetskog dana mentalnog zdravlja, pojavila ova interesantna i poučna priča. Biće vam potreban samo jedan minut da je pročitate, a pouka koju ćete izvući, ostaće vam za ceo život.
“Profesor započe čas tako što uze u ruku čašu punu vode. Podiže je u vis tako da svi mogu da je vide i upita:
– Šta mislite koliko je teška ova caša?
– 50 gr…100 gr… 125 gr… – nagađali su studenti.
– Istina je u stvari da ni ja ne znam. i dok je NE izmerimo ne možemo biti sigurni – rekao je profesor. Ali ja sam hteo da vas pitam nešto drugo. Šta će se desiti ako držim ovako podignutu čašu, recimo nekoliko minuta?
– Ništa! – odgovoriše studenti.
– Dobro. A šta će se desiti ako držim ovako podignutu čašu ceo sat? – ponovo zapita profesor.
– Počeće da vas boli ruka – brzo odgovori jedan student.
– Tačno. A sada, šta će se desiti ako je držim ovako ceo jedan dan?
– Ruka će od takvog napora početi jako da vas boli, a moguće je da će vam se ukoćiti mišići, možda će vam se ruka čak i paralizovati. I vrlo je verovatno da ćete osetiti potrebu da hitno odete kod lekara.
– Vrlo dobro – nastavio je smireno profesor. – A dok se sve to dešava, šta mislite da li se promenila težina čaše?
– Ne! – odgovoriše svi u glas.
– Pa šta je onda uzrok bolu u ruci i grčenju mišića?Studenti se nađoše zbunjeni. Situacija je ličila na zagonetku i svi zdušno počeše da traže odgovor.
– Šta ja treba da uradim da bih se oslobodio bola i tereta u ovoj situaciji?- nastavi profesor.
– PUSTITE ČAŠU! – čuo se odjednom odgovor iz amfiteatra.
– Daaaa, to je to. To je odgovor. Pustite čašu! – poskočio je profesor. – To isto se dešava i sa vašim problemima u životu i sa vašim teškim mislima.
– Misliti o njima nekoliko minuta je normalna stvar, i u tome nema ničeg neispravnog ili pogrešnog. Ali ako ih zadržavate u vašem umu neko duže vreme osetićete BOL. A ako to radite jako dugo, previše dugo – osetićete se paralizovano, nećete biti u stanju da radite bilo šta drugo.
– Vrlo je važno da razmišljate o određenim događajima ili doživljajima u vašim životima i da izvodite zaključke iz njih, no još je važnije znati kako osloboditi um od tih problema na kraju svakog dana… Da ih “pustite da padnu” pre nego što utonete u san. Tako ćete sebi uštediti veliki stres i napor i svako jutro ćete se buditi sveži, vedri i odmorni. Osećaćete da ste ispunjeni novom snagom i da s lakoćom prevazilazite sve životne izazove bez obzira u kakvoj se situaciji našli.”
I zato: PUSTITE CAŠU NA KRAJU SVAKOG DANA!
Piše: telegraf.rs

Aronija – najzdravija biljka na svijetu



Aronija predstavlja moćno, potpuno prirodno oružje u prevenciji bolesti, ali i kad je bolest već prisutna… Najjača od svih vrsta je tzv. sibirska aronija koja se uzgaja u zagrljaju hladne klime i nedirnute prirode.
Aronija se naziva i namirnica budućnosti jer ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam.Efikasno ga pročišćava od štetnih tvari i teških metala i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.
Studije su pokazale da ima i antikancerogeno djelovanje jer u velikom postotku “ubija” maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre. Kao izuzetan antioksidans, aronija sprječava stvaranje slobodnih radikala i “napad” na zdrave stanice u tijelu i krvnoj plazmi, usporavajući time proces starenja organizma i spriječavajući razvoj kroničnih bolesti.
Antioksidativni kapacitet aronije i njenog soka je mnogostruko veći nego, primjerice, borovnice i ostalih bobičastih plodova poznatih kao rasadnik antioksidansa. Ogromna količina tanina i flavonoida gdje glavnu ulogu ima antocijanin, aroniju čine najjačim poznatim antioksidansom današnjice. Sto grama zrelih plodova aronije sadrži 16 100 ORAC jedinica dok je dnevna doza potrebna za zaštitu tkiva od 3 000 do 5 000 ORAC jedinica.
Mnogobrojna istraživanja otkrila su da ova biljka tamih bobica poboljšava cirkulaciju krvi u krvnim žilama, a svakodnevnim korištenjem vrijednosti kolesterola i triglicerida se snižavaju te se tako štiti kardiovaskularni sustav. Ublažava migrene i glavobolje, učinkovito snižava krvni tlak, te blagotvorno djeluje na crijevnu sluznicu i želudac. Osim toga, aronija je poznata i po tome što podiže cjelokupni imunitet organizma, smanjuje upale, spriječava razvoj virusnih i bakterijskih infekcija urinarnog trakta, a omogućava i bolji rad žući i jetre.
Zreli plodovi i sok sadrže velike količine beta karotena i zeaksantina koji štite stanice od oštećenja, oči od nastanka sive mrene, a kožu od opasnih sunčevih zraka i melanoma. Regulira rad gušterače i razinu šećera u krvi, a samim time može biti korisna u liječenju dijabetesa i metaboličkog sindroma i svakako se preporučuje dijabetičarima. Koristi i kod nepravilnog rada štitne žlijezde, potiče zarastanje rana, usporava starenje kože sprečavajući nastanak bora i strija, a pomaže i kod upale i proširenih vena. Aronija stvara i snažnu zaštitu od pojave demencije i nastanka Alzheimerove bolesti…
Usto, prava je riznica biološki aktivnih spojeva. Ima ih preko 300. Od vitamina sadrži sve esencijalne nutrijente – C, A, E, B1, B2, B3, B5, B6, B9, a od minerala je bogata cinkom, željezom, kalijem, kalcijem, manganom, fosforom i jodom.Konzumacija
Na našem tržištu nedavno su se pojavili mnogobrojni proizvodi od aronije koja se uzgaja u našim krajevima, poput soka i čaja, no bobice se, za djelotvoran učinak mogu konzumirati i svježe – i dovoljno ih je pojesti oko 200 do 300 grama dnevno. Kako bi je konzumirali preko cijele godine, aronija se može zamrznuti, osušiti, ukuhati kao marmelada, sok, sirup, kompot, vino, liker, rakija. Ipak, posebno se preporučuje hladno cijeđen sok koji je dovoljno piti jednom dnevno na tašte i to jednu rakijsku čašicu…
Podsjeća na borovnicu, ali…
Aronija su zapravo sitne, male, tamnoplave bobice u grozdovima koje izgledom jako podsjećaju na borovnicu. Rastu u obliku grma visine i do dva metra. Jestivi i ljekoviti dio biljke su bobice oporog okusa koje se nakon sazrijevanja na grmu mogu održati i dva mjeseca. Sazrijeva krajem kolovoza i u rujnu. Postoje tri vrste aronije – crna aronija (Aronia melanocarpa), tamnocrvena (Aronia arbutifolia), i ljubičasta (Aronia prunifolia) i pripadaju porodici ruža Rosacea. Nijedna nema prirodnih neprijatelja, odnosno nametnika, pa se ova biljka uopće ne prska i s pravom nosi naziv ekološki uzgojenog bobičastog voća…
Najbolje uspijeva…Nakon otkrivanja ljekovite moći krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća počinje njen intenzivan uzgoj i danas se uzgaja širom Europe. Potječe iz istočnog dijela Sjeverne Amerike odnosno današnje Kanade, a američki Indijanci od davnina je poznaju kao vrijednu prehrambenu i ljekovitu biljku. Bobice aronije su sušili i mljeli i tako ih kombinirali s mesom i brašnom. Svježe plodove su najčešće koristili kod želučanih problema i proljeva, gripa i prehlada, a od listova aronije su radili čaj za cijeljenje rana. Najbolje uspjeva u hladnoj klimi gdje zime traju 5-6 mjeseci, a ljeta su blaga, s temperaturama koje ne prelaze 20 stupnjeva…
Što je to Sibirska aronija i u čemu je razlika?
Zahvaljujući tome što jako dobro podnosi zimu i mraz, te temperature do minus 47 stupnjeva C dospjela je i do Rusije i Sibira. Ekstremno niske temperature na njoj ne ostavljaju nikakve posljedice. Sibirska aronija ili lat. Aronia melanocarpa ima vrlo visok postotak polifenola, vitamina C, E i beta-karotena što je čini jednom od najjačih poznatih i ispitanih antioksidanasa.Od svih je upravo Aronia melanocarpa najkvalitetnija. Poznatija je još i kao divlja sorta i obično po grozdu nosi samo 10 do 15 bobica, ali su one zato tri puta jače, to jest zdravije od kultiviranih, kalemljenih sorti. Mineralima bogato zemljište Rusije osigurava prirodno široku paletu minerala, bez dodatnih fertilizatora.
Ruski biolog Ivan Vladimirovich Michurin još je krajem 19. stoljeća istraživao i dokazao moć aronije. Suvremeni znanstvenici su se za nju zainteresirali tek 90-ih godina prošlog stoljeća pa je uslijedio niz novih studija provedenih u Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Kanadi, SAD-u i Rusiji. Zanimljivo je spomenuti i da su aroniju primjenjivali i nakon nesreće u Černobilu i to za smanjenje tegoba bolesnika izloženih zračenju…
Sigurnost za upotrebu…
Sok sibirske Aronije je siguran za upotrebu od prve godine života i kod trudnica bez osjećaja mučnine. Ne sadrži gluten te je siguran kod svih bezglutenskih dijeta.

Bamija odlično liječi sve oblike želučanih oboljenja, osobito Helicobacter pylori



Što je ovo? Hm, izgleda kao paprika, a nije paprika. Što se s tim radi? Peče, kuha, dinsta? Jesu li bolje veće ili manje? Zelene, bijele ili crvene? Kakve su ove malo šire? Za punjenje? Ma kakvo punjenje u tu malu rupicu…Ovo su neka od uobičajenih pitanja neupućenog kupca koji se ovih ljetnih dana na tržnicama ima priliku upoznati s bamijom. Bamija (Hibiscus esculentus L.) ili okra je povrtna kultura poznata već pet tisuća godina.
Otkako je iz svoje domovine Afrike donesena na europsko tlo najviše se udomaćila u bliskoistočnim zemljama. Kako su bamiju i turski osvajači tretirali kao ukusnu hranu i koristan lijek (osobito afrodizijak), u svojim ratnim pohodima raširili su je i po Balkanskom poluotoku.
Tradicija uzgoja i konzumiranja bamije najbolje se primila u susjednoj BiH, pa stoga i nije čudo što je jedini ozbiljni proizvođač bamije i njenih nusprodukata na našem tržištu upravo Bosanac. Zove se Pero Perija.
– Ja sam vam rođen i odrastao u Brčkom, a u mojoj avliji (ulici) lijevo od moje kuće živjeli su muslimani, desno Nijemci, a mi Hrvati u sredini. Svi smo sijali različite povrtnice i razmjenjivali ih kada dozriju. Tako sam i ovdje zasijao dio tog bogatstva iz vrtova – bamiju, šafran i rabarbaru – priča nam Pero na svom imanju smještenom nedaleko od kordunskog mjesta Krnjak. Nakon stresnog trgovačkog posla u Rijeci, Pero i njegova supruga Marija preselili su se 1999. godine na lijepo imanje.
Nekoliko godina poslije Pero je svojim poduzetničkim njuhom primijetio kako se na hrvatskom tržištu slabo poklanja pažnja biljci uz koju je odrastao, a raste u njegovu vrtu. Hobi je prerastao u posao i 2007. on osniva OPG Zejbek (obiteljski nadimak) i uz sina Ivicu i snaju Željku počinje s ozbiljnijom proizvodnjom bamije, rabarbare i šafrana.- Bamija je, što se ono kaže, delikates i specijalitet kao hrana i istovremeno lijek za zdravlje i lijek za ljepotu. Bogata je vitaminima i mineralima, a čaj od sušene bamije mnogim je dijabetičarima pomogao u reguliranju šećera. Blagotvorna sluz po kojoj je bamija poznata odlično liječi sve oblike želučanih oboljenja, osobito Helicobacter pylori, a ulje rješava teške dermatološke probleme. Hemeroidi, bore? Zdravo! A znate li vi da je iz bamije napravljen prvi biljni botoks – govori nam i nabraja Pero i polako toči rakiju od bamije da se malo opustimo u razgovoru na klupi ispod starog oraha.
Ali, halo, halo, stani malo, Pero. Mi smo došli zbog bosanskog lonca i uloge bamije u njegovu krčkanju, a ne zbog Kleopatre koja je ulje od bamije mazala po svim svojim vatrenim dijelovima. Došli smo doznati zašto bamija ima tako loš imidž nepoznatog povrća i jela kad nam je u susjedstvu.Za gastronomski doživljaj bamije otišli smo u Perino polje, gdje sije za europske prilike rekordnu 21 vrstu bamije. Beremo crvenu indijanku, englesku Lady Fingers, istočnjački kolosal, burmanku, clemy… Neke su dobre dinstane, neke se pune, neke samo kratko blanširaju, a svima je zajednička sluz koja se termičkom obradom oslobađa i obogaćuje svako jelo.
Nema tog bosanskog lonca ili begove čorbe kojoj bamija ne daje onaj prepoznatljivi okus i gustoću. Kad je sezona da ih se može jesti svježe, treba ih što kraće obariti ili kratko izdinstati ili dodavati u bilo koje jelo desetak minuta prije kraja. Odlično se slaže s rajčicom u salatama, a uz mali dodatak đumbira ili, što vi kažete bosiljka, bučina ulja, jabučnog octa, mmmm – priča Pero i izaziva sline dok napuštamo polje na kojem se sa svake biljke plodovi beru jednom dnevno. Kad i ako, ne daj Bože, preraste – možete je baciti.
Bamija se može konzervirati sušenjem, zamrzavanjem, blanširanjem i mariniranjem. U prehrambenoj industriji sasušena se koristi kao prirodni emulgator, a konditorima je korisna jer smanjuje kristalizaciju šećera. Zrelo sjeme ponegdje se u Aziji i Africi prži i pije kao nadomjestak kavi.
Mi smo svoju ubranu bamiju kratko prodinstali na luku i rajčici, a mogli smo je i ispohati ili baciti na gril, od nje napraviti umak i još ga dodatno zgusnuti sušenom i mljevenom bamijom koja je odlična umjesto zaprške. U kombinaciji s vrganjima u prahu nema boljeg izbora za zgušnjavanje variva. Domaćini nam predlažu da malo širu bamiju napunimo mljevenim prodinstanim mesom u koje vratimo očišćene sjemenke koje poslije glume rižu. Napunjene bamije potope se u umak i kratko (15 minuta) prokuhaju ili zapeku u pećnici polivene kajmakom.
Bamija u sosu od rajčice
• 35 g suhe bamije
• 50 g maslaca
• 1 žlica brašna
• 1-2 velike žlice koncentrata rajčice
• Sol po ukusu
Bamiju močiti preko noći u 4 dcl vode. Tako namočenu bamiju prokuhati na laganoj vatri 20 minuta u vodi u kojoj je bila namočena.
Na maslacu popržiti brašno i kad lagano požuti dodati koncentrat rajčice po ukusu. Izmješati i dodati prokuhanu bamiju i vodu u kojoj se kuhala. Kuhati na laganoj vatri par minuta uz miješanje i po ukusu dosoliti i dovršiti. Servirati uz kuhano meso, krumpir ili neki sir (ovčji, kozji, parmezan ).